Da li smete da snimate policajca? Šta kažu propisi Republike Srbije

Šta građani treba da znaju o snimanju policijskih službenika u Srbiji

 

Ovaj tekst je originalno objavljen na LAWLife portalu za pravo i privredu

 

Pitanje da li građani imaju pravo da snimaju policijske službenike tokom obavljanja službene dužnosti često izaziva nedoumice u javnosti. Iako u zakonodavstvu Republike Srbije ne postoji izričita odredba koja kaže: „Građanin ima pravo da snima policajca“, iz važećih propisa jasno proizlazi da takvo snimanje, pod određenim uslovima, jeste dozvoljeno. Osnov za to nalazi se u Ustavu Republike Srbije, Zakonu o policiji, ali i u opštim principima transparentnosti rada državnih organa.

 

Naime, čl. 46 Ustava Republike Srbije jemči slobodu mišljenja i izražavanja, kao i slobodu da se „govorom, pisanjem, slikom ili na drugi način traže, primaju i šire obaveštenja i ideje“. 

 

Pravo da se dokumentuje događaj od javnog značaja, uključujući postupanje službenih lica u javnom prostoru, predstavlja jedan od oblika ostvarivanja ove ustavne slobode.

 

Istovremeno, čl. 51 Ustava Republike Srbije garantuje pravo građana da budu obavešteni o pitanjima od javnog značaja i da pristupe informacijama koje poseduju državni organi, u skladu sa zakonom.

 

Dalje, Zakon o policiji zasniva rad policije na principu javnosti. Policijski službenici obavljaju poslove od javnog interesa i podležu demokratskoj i građanskoj kontroli.

 

Kada policijski službenik postupa na javnom mestu i primenjuje policijska ovlašćenja, njegovo postupanje nije isključivo privatna stvar, već predstavlja vršenje službene dužnosti podložno zakonitosti i kontroli javnosti.

 

Javnost rada MUP-a propisana je čl. 6 Zakona o policiji, koji predviđa da je rad Ministarstva javan, i da Ministarstvo redovno blagovremeno i potpuno obaveštava javnost o svom radu, osim u slučajevima preduzimanja mera i radnji u skladu sa zakonom kojim se uređuje krivični postupak i kada bi to onemogućilo neometan operativni rad Policije, ili ako bi se time povredio propis o tajnosti podataka, povredilo dostojanstvo građana i ugrozilo pravo na ličnu slobodu i bezbednost.

 

Kada je snimanje dozvoljeno?

 

Građani mogu da fotografišu ili snimaju policijske službenike dok obavljaju službene radnje na javnom mestu, pod uslovom da time ne ometaju policijsko postupanje.

 

To praktično znači da lice koje snima ne sme fizički sprečavati policajca u radu, ne sme se približavati do mere koja ugrožava bezbednost ili tok službene radnje, ne sme upućivati pretnje ili primenjivati silu prema službenim licima, ne sme ometati komunikaciju policijskih službenika sa drugim licima.

 

Samo držanje mobilnog telefona ili kamere i beleženje događaja, bez ovakvog ponašanja, ne predstavlja protivpravno postupanje.

 

Kada policija može ograničiti snimanje?

 

Pravo na snimanje nije apsolutno. Naime, čl. 46 st. 2 Ustava Republike Srbije predviđa da se sloboda izražavanja može ograničiti zakonom kada je to neophodno radi zaštite prava i ugleda drugih, očuvanja autoriteta i nepristrasnosti suda, zaštite javnog zdravlja i morala demokratskog društva, zaštite nacionalne bezbednosti Republike Srbije.

 

U praksi, policija može zahtevati prekid snimanja ukoliko bi ono ozbiljno ugrozilo sprovođenje određene službene radnje, bezbednost učesnika ili interese istrage. Međutim, takvo ograničenje mora imati zakonski osnov i biti obrazloženo konkretnim okolnostima slučaja.

 

Marina Mlađenović, advokat i autorka teksta o pravima građana i radu policije

 

Da li policija može da oduzme vaš telefon i izvrši uvid u njegov sadržaj?

 

Policijski službenik ne može proizvoljno oduzeti mobilni telefon ili kameru samo zato što je njime snimano policijsko postupanje.

 

Privremeno oduzimanje predmeta moguće je samo u slučajevima i pod uslovima predviđenim zakonom, kada postoji odgovarajući pravni osnov i kada je takva mera neophodna radi vođenja postupka.

 

S tim u vezi, policija može da vam oduzme telefon, ukoliko vas liši slobode, odnosno ukoliko postoji sumnja da ste izvršili krivično delo, ali ne postoje ovlašćenja policije da izvrši uvid u sadržaj u telefonu.

 

Naime, prema čl. 152 st. 3 Zakonika o krivičnom postupku, mobilni telefon se smatra uređajem za automatsku obradu podataka, i pretresanje mobilnog telefona je dozvoljeno samo uz naredbu suda.

 

Dakle, nije dozvoljeno pretresanje mobilnog telefona od strane policije, sudskog veštaka informatičke struke, bez naredbe suda, čak i ukoliko postoji naredba tužilaštva. No, ako do navedenog ipak dođe, pa se pretres telefona izvrši na osnovu naredbe tužilaštva, u sudskom postupku, prema stavu Apelacionog suda u Beogradu, takva radnja je nezakonita, i praksa je da se Nalaz i mišljenje sudskog veštaka informatičke struke, koji je urađen bez naredbe suda, izdvoji iz spisa predmeta kao nezakonit dokaz.

 

Takođe, građani nisu dužni da bez odgovarajuće zakonske procedure otkrivaju šifre za pristup svojim elektronskim uređajima.

 

Da li snimak može poslužiti kao dokaz?

 

Video-zapisi nastali tokom policijskog postupanja mogu imati značaj u različitim postupcima, disciplinskim, prekršajnim, krivičnim ili građanskim.

 

U situacijama kada postoji sumnja na prekoračenje policijskih ovlašćenja, nezakonito postupanje ili povredu ljudskih prava, ovakvi snimci mogu predstavljati važan dokazni materijal za utvrđivanje činjenica.

 

Istovremeno, snimci mogu potvrditi i zakonitost postupanja policijskih službenika i doprineti objektivnom sagledavanju događaja.

 

Dakle, važeći propisi Republike Srbije ne zabranjuju građanima da snimaju policijske službenike koji obavljaju službenu dužnost na javnom mestu. Naprotiv, iz ustavnih garancija slobode izražavanja i principa javnosti rada državnih organa proizlazi da takvo snimanje predstavlja legitiman oblik građanske kontrole i dokumentovanja događaja od javnog značaja.

 

Međutim, to pravo mora se ostvarivati odgovorno, bez ometanja policije u radu i uz poštovanje zakonskih ograničenja koja postoje radi zaštite drugih ustavom zaštićenih vrednosti.

 

U demokratskom društvu, transparentnost rada institucija i poštovanje prava građana ne predstavljaju suprotstavljene interese, već međusobno povezane principe vladavine prava.

 

Ovaj tekst predstavlja stav autora i ne predstavlja pravni savet. Stavovi izneti u tekstu ne moraju nužno odražavati uređivačku politiku portala.

 

AutorMarina Mlađenović, advokat

 

Viber kanal LAWLife portal za pravo i privredu.

Pridružite se za najnovije pravne i poslovne informacije.